Sve je počelo još 2009. kada je Intel primijetio kako sve veći broj njihovih zaposlenika na poslu koristi vlastite laptope te njima pristupaju internim sustavima poduzeća u obavljanju svakodnevnih zadataka. Odonda se taj trend širio, pa je tako najzastupljeniji u poslovnom svijetu, dok Gartner očekuje da će do 2017. gotovo 50% svih poslodavaca zahtijevati od zaposlenika donošenje vlastitih uređaja.

Neke od pozitivnih utjecaja takvih promjena jest povećana motivacija i produktivnost zaposlenika koji se osjećaju sretnije i ugodnije koristeći vlastite uređaje. To potvrđuje i studija Cisca koja pokazuje da se time po zaposleniku štedi 81 minuta na tjedan što godišnje iznosi 70-ak sati. Osim toga, kompanija time pokazuje da je fleksibilna i spremna udovoljiti svojim zaposlenicima. 

Time bi kompanije prosječno mogle uštediti do 1.300$ godišnje po korisniku, što logično iziskuje prebacivanje dijela troškova na zaposlenike, kojima prema istraživanju to ne smeta, naprotiv spremni su podnijeti taj trošak. Za to su prosječno spremni potrošiti gotovo 1.000$ jednokratno te godišnju pretplatu od 734$.

Kao i uvijek, postoji i negativna strana koja se ovdje ogleda u povećanom odvraćanju od posla ako primjerice dok radite iskaču obavijesti sa raznih društvenih mreža i mailova. Također javlja se i sigurnosni rizik za sve podatke koje zaposlenici koriste sa potencijalno nesigurnih uređaja. 

Može li u Hrvatskoj ovaj trend? Koliko biste bili spremni platiti za ovakvu mogućnost, ako uopće?

Nakon nekoliko službenih riječi Ivana Burazina — rasprodane SHIFT konferencije, na pozornicu se popela mlada, simpatična i karizmatična Elizabeth Stark. S njom sam već imao prilike razgovarati u vrijeme vrhunca SOPA i PIPA regulative, pred samu SHARE konferenciju koja se održala u Beogradu prošle godine.

Ove godine imali smo prilike čuti drugačiju stranu priče, umjesto aktivističkih tema, Elizabeth se okrenula više motivacijskim temama gdje je sve prisutne obasipala savjetima koje je i sama prošla, a koje je naučila na teži način — kroz svoje greške.

Odmah na početku bilo je vrlo zanimljivo osvrnuti se ne sve češće spominjan problem u edukacijskom sektoru. Elizabeth je spomenula kontroverznu priču Petera Thiela — suosnivača PayPala, milijardera i investitora koji je istaknuo kako će dati 100.000 dolara mladim poduzetnicima da napuste fakultet i krenu raditi na svojem startupu.

Zanimljivo je da se često u poduzetničkim vodama čuje kako su osnivači kompanija napustili fakultet kako bi se posvetili poslu — neki od njih nisu završili ni srednju školu, a danas vode vrlo uspješna poduzeća sa preko 150 zaposlenih u 15-ak ureda diljem svijeta.

Naravno, školovanje je vrlo bitno, što potvrđuje i sama Elizabeth, no online tečajevi poput Coursere sve više postaju vrlo važan i puno pristupačniji izvor edukacije, nakon kojeg dobivate neku vrstu diplome — no radi se na tome da se ta diploma prizna od strane nadležnih tijela.

Od poslovnih savjeta valja izdvojiti nešto što smo već bezbroj puta čuli, no spominje se gotovo na svakoj konferenciji kod svakog predavača/ice. Ne odustajte i budi uporni —isplatit će vam se!

"Previše ljudi odustaje. Treba ponekad promijeniti put, no cilj mora ostati. Radit ćete greške, no učite na njima. Posao se gradi godinama, gleda se dugoročno!"

Također, Stark se dotakla teme Silicijske doline, za koju kaže da je prepuna poduzetnika koji rade na svojim projektima. "Nitko se ne boji da će vam netko ukrasti ideju. Ljudi pričaju o svojim idejama, pokušavaju dobiti feedback od drugih ljudi"

Svaki poduzetnički put je težak, a Elizabeth tvrdi: "Ukoliko vam kažu da je vaša ideja odlična i da ćete uspjeti, onda ste na pogrešnom putu. Ako kažu da ste ludi i da nikad nećete uspjeti, onda ste na dobrom putu!"

Ako se želite brzo razvijati, dobro je pronaći mentora, ne onog koji će vam uzeti postotak tvrtke za svoje usluge, već onoga koji je isto prošao što vi prolazite i osjeća dužnost da naučeno prenosi na druge generacije.

"Tajna je nešto što vi vjerujete, a drugi misle da su ludi. Ta tajna se gradi kroz mukotrpan rad" — Peter Thiel.

"Dobre ideje obično izgledaju loše na početku" — na kraju je zaključila Stark, te dodala "Vaša je priča obično bitnija nego vaša ideja!"

Bez slajdova, priprema, uvoda i ostalih tradicionalnih stvari, Oliver je započeo svoju priču oko negativnosti, odnosno koliko mu je ona pomogla u njegovom poslovnom uspjehu. Oliver je osnivač i direktor Information Architects tvrtke koja posluje diljem svijeta, a njihovi se uredi nalaze u Tokyu, Zurichu i Berlinu.

O njemu su pisali brojni vodeći mediji, među kojima svakako valja izdvojiti The Verge, koji je napravio podužu priču o njegovoj tvrtki. Njegova kompanija skraćenog naziva iA bavi se web dizajnom i konzultacijama, a između ostalog i razvojem aplikacija za iOS i Mac, pa tako imaju uspješnu aplikaciju 'Writer' koja je preuzeta preko 700.000 puta i nalazi se odmah iza Appleovih Pagesa.

Olivera motivira negativnost, ne u doslovnom smislu, no kao i svaki današnji poduzetnik, ono što su mu rekli da ne može napraviti, Oliver je radio upravo suprotno — što radi dokazivanja da je to moguće, što radi zone sigurnosti, koju očito ne voli!.

Na jedan zabavan i humorističan način, Oliver je nasmijao sve prisutne i podučio ih kako se danas gradi uspješno poduzeće. Činjenica jest da je teško primiti negativne komentare, no upravo od njih se najviše može naučiti. Poprilično je teško prihvatiti činjenicu da netko kritizira vaš proizvod ili uslugu, no bez takvih komentara, odnosno kako ih volimo zvati 'hatera' naš bi proivod izgledao onako kako mi mislimo da je dobro — što je u često slučajeva kriva perpcepcija i pretpostavka.

Nakon prezentacije, uspio sam uloviti Olivera koji mi je odgovorio na nekoliko pitanja, pa tako u nastavku možete preslušati odgovore na sljedeća pitanja. 

Za upload smo koristili SoundCloud, a zašto, o tome će također biti više govora uskoro!

1. Koji bi savjet dao mladim poduzetnicima?
2. Kako nas negativnost može činiti boljim poduzetnicima?
3. Što možemo naučiti od negativnih stvari?
4. Negativnost je očito dobra stvar, zašto se ljudi uzrujavaju kada im netko kaže nešto loše?
5. Što znači dizajn za tebe?
6. Da li je izrada aplikacija dobar posao?
7. Nešto za kraj?

Nakon serije napada na račune poznatih novinarskih kuća poput Associated Pressa, Twitter je odlučio uvesti sigurniji oblik autentikacije korisnika koji uključuje unošenje korisnikovih pristupnih podataka i posebno generiranog koda koji korisniku stiže putem SMS-a.

Nova sigurnosna opcija uključuje unošenje samo jednog broja na koji će stizati SMS-ovi s kodovima. Problem će i dalje imati brandovi čije profile vodi nekoliko zaposlenika. No, Twitter je objavio kako su temelji za daljnji razvoj sustava autentikacije postavljeni što znači da uskoro možemo očekivati nove funkcionalnosti.

Slične sigurnosne opcije Facebook i Google svojim korisnicima nude već neko vrijeme. U slučaju Googlea, osim putem SMS-a i telefonskog poziva, jedinstveni kod možete generirati i na svom pametnom telefonu. Nadamo se da će i Twitter uskoro uvesti više načina dobivanja koda kako bi i korisnici u Hrvatskoj čim prije dobili mogućnost autentikacije u dva koraka.

Philips je predstavio novu liniju TV-a za 2013. godinu koji nose naziv 5000, 6000, 7000 i 8000 no ono što je zaokupilo pažnju prisutnima jest DesignLine 3D Smart LED TV koji je dostupan u dijagonalama od 46 i 55 inča.

Ako se pitate po čemu je ovaj TV drugačiji od ostalih, odgovor prvenstveno leži u montaži. Naime ovaj TV možete nasloniti ili objesiti na zid ili čak postaviti uza zid.

Osim što je sam uređaj fleksibilan, barem što se tiče montaže, ovaj Philips koristi tehnologiju Ambilight XL s 3 strane pa tako zaslon izgleda šire. Boja se automatski prilagođava slici na televizoru što daje dodatnu dimenziju cijeloj priči.

Uređaj koristi Perfect Pixel HD tehnologiju koja dodatno poboljšava samu sliku. Što se tiče ostalih tehničkih detalja, DesignLine ima 4 x USB, 4 x HDMI, komponentni ulaz, SCAR te integriranu bežičnu WiFi 11n vezu.

Cijene se kreću od 14.999 kuna za 46 inčni model odnosno 21.999 za 55 inčni model.

Standardno umjetničko izražavanje gotovo uvijek podrazumijeva prijenos neke ideje ili motiva iz „stvarnog“ života u neke druge prostore korištenjem različitih medija (kist, fotografija, video). Upravo zbog toga zanimljivo je razmišljanje mlade mađarske umjetnice Borsi. Ova 19-godišnjakinja odlučila je preseliti modele umjetničkih djela u našu svakodnevnu dimenziju.

Flora Borsi veliki je umjetnički talent i od svoje se desete godine bavi foto-manipulacijom. Za svoje radove kaže da ne pripadaju nekom određenom stilu već da i sama istražuje smjerove koje definiraju njeno izražavanje. No, uvijek će paziti na pravilnu geometriju, harmoniju boja i osvjetljenje kako bi fotografija maksimalno dobila na atmosferi.

Razlog tome je njena želja da svojim radovima izrazi emocije, snove i humor, kako svojih modela tako i sebe kao autora. Koliko je to uspjela uzimajući si kao predložak Picassa, Van Dongena i Hausnera pogledajte na sljedećim fotografijama, ali i u Florinoj online galeriji.

Amadeo Modigliani

Rudolf Hausner

Kees van Dongen

Kazimir Severinovich Malevich

Pablo Picasso 

Glasovna pretraga trebala bi biti dostupna unutar Chromea, no osim običnog pretraživanja prepoznatog glasovnog unosa, aplikacija bi trebala sama pronalaziti relevantne odgovore i recitirati ih korisniku. Tako će vam Chrome odgovoriti na pitanja poput "kakvo je vrijeme u Rimu" i "kolika je udaljenost od San Antonia do Dallasa".

Kako nije integrirana u sam operativni sustav, odnosno može se pokrenuti samo iz Chromea, nova funkcionalnost neće se moći natjecati s Appleovom aplikacijom Siri. Kako piše GigaOM, uvođenje glasovne pretrage dio je Googleove strategije da na iOS ponudi vlastite alternative ponekad lošijim Appleovim aplikacijama.

Novi Chrome za Appleove pametne uređaje trebao bi omogućiti i brže osvježavanje web stranica zbog, kako kažu u Googleu, efektivnijeg raspolaganja cacheom. Treća novost je mogućnost da iOS aplikacije otvore link u Chromeu iz kojeg se korisnik samo jednim dodirom može vrati u aplikaciju iz koje je došao.

Nadogradnja bi vlasnicima iOS uređaja trebala biti dostupna kroz nekoliko dana.

Dobro je poznata činjenica da će ono što Microsoft i Sony stave u svoje konzole danas, biti de facto standard za proizvođače igara sljedećih nekoliko godina. U slučaju PlayStationa 3 i Xboxa 360 radilo se o 8 godina. 

Oba proizvođača opredijelila su se za osmojezgrene procesore koje će proizvoditi AMD. AMD će za svakog proizvođača napraviti procesor “po mjeri”, no osnovna arhitektura biti će ista - x86. Dakle, Sony i Microsoft napuštaju dosadašnje arhitekture, Cell i Xenon. Dobra je to vijest za developere, jer će zajednička arhitektura omogućiti bržu prilagodbu igara za obije konzole. Dobra je to vijest i za igranje na PC-u, jer bi se zbog slične arhitekture više developera moglo odlučiti izdati igru i za osobna računala. No loša je to vijest za vlasnike Xboxa 360 i PlayStationa 3. Obije kompanije potvrdile su da se naslovi izdani za prošlu generaciju konzola neće moći nativno pokretati na novoj generaciji. Sony je najavio kako će stari naslovi biti dostupni putem Gaikaia, platforme za streaming video igara iz oblaka, no pitanje je koliko će koristi od te usluge, zbog loših internet veza, imati igrači u Hrvatskoj i regiji. Microsoft je odustao od bilo kakve kompatibilnosti između nove i sadašnje verzije Xboxa.

Najveća razlika između dviju konzola, barem što se hardvera tiče, trenutno je vidljiva u brzini ugrađene radne memorije. Iako će obje konzole imati 8 GB radne memorije, Sony je u svoju ugradio GDDR5 memoriju, znatno bržu od DDR3 memorije u Xboxu. Obje konzole imat će ugrađeni tvrdi disk. Microsoft je objavio da će Xbox imati interni disk od 500 GB, dok je Sony u veljači najavio samo postojanje internog tvrdog diska u PlayStationu 4. 

Što se tiče povezivosti, Xbox neće podržavati Bluetooth ali će zato imati tri 802.11n WiFi kartice i podržavati tehnologiju za direktno spajanje dvaju uređaja - WiFi Direct. Obije konzole imat će BluRay i DVD čitač, nekoliko USB 3.0 utora i neku vrstu kamere za detekciju gesta i pokreta. Xbox će tako dolaziti s novim, puno preciznijim, Kinectom kao sastavnim dijelom paketa, dok će PlayStation Eye dolaziti u paketu s novom Sonyjevom konzolom.

U veljači je Sony objavio kako bi nova generacija popularnog PlayStationa trebala na tržištu biti dostupna u u zadnjem tromjesečju ove godine. Isto je najavio i Microsoft. Oboje se nadaju da će u blagdanskom dijelu godine upravo njihova konzola pronaći put do vašeg doma. 

O cijeni novih konzola možemo samo nagađati. Kada se 2006. godine na tržištu pojavio PlayStation 3, Sony je za tek izdanu konzolu tražio između 500 i 600 dolara. Da bi cijena Sonyjeve konzole mogla biti nešto niža dao je u svojoj izjavi naslutiti i Michael Denny, jedan od Sonyjevih potpredsjednika, kada je rekao da će cijena novog PlayStationa biti primamljiva širom krugu igrača. Nadajmo se da su u Sonyju dovoljno naučili iz prodajnih rezultata teće generacija PlayStationa, koji je po broju prodanih jedinica bio iza Wiija i Microsoftovog Xboxa.

CIJENA NOVOG PLAYSTATIONA BIT ĆE PRIMAMLJIVA ŠIROM KRUGU IGRAČA

Što se tiče cijene Xboxa, ona je u studenom 2005. iznosila 300 dolara. Pretpostavlja se da će cijena novog Xboxa biti znatno viša. Na osnovu nekih nagađanja cijena na izlasku bi trebala biti oko 500 dolara, nešto jeftinije ako uz konzolu kupite i pretplatu na Xbox Live. Ako u obzir uzmemo ta nagađanja, razvidno je da Xbox gubi prednost koju je dosad imao u usporedbi s PlaySationom u cjenovnom segmentu. 

Microsoft je obećao više informacija o igranju na Xboxu One na skorašnjem E3-u. Na konferenciji govorilo se o 15 ekskluzivnih naslova koji bi se trebali pojaviti u prvih 12 mjeseci od izlaska novog Xboxa. Igre za koje već danas možete vidjeti najave su Forza Motorsport 5 i Quantum Break. Sony na svom predstavljanju nije spominjao nikakve konkretne brojke. Uz još neke naslove, prikazali su snimku gameplaya za Killzone: Shadow Fall.

Ekskluzivni naslovi su najjednostavniji put do kupaca koji konzolu kupuju samo zbog toga. Oni koji više kalkuliraju definitivno će morati pričekati više informacija kako bi donijeli kvalitetnu odluku. Microsoft korisnike privlači raznim multimedijalnim funkcionalnostima. Tako ćete u novom Xboxu pronaći integrirani TV program, iako mi nije sasvim jasno kako će to funkcionirati u Hrvatskoj, te aplikacije poput Internet Explorera i Skypea. S druge strane, Sony se s PlayStationom može fokusirati samo na igranje i na taj način privući one korisnike koji ne podržavaju Xboxovu “sve u jednom” filozofiju. 

E3 će svakako biti zanimljiv. Napokon bi trebali dobiti potpunije podatke o obije konzole. Bitno je to kako bi na vrijeme počeli štedjeti za kutiju koja će sljedećih 8 godina sjediti ispred televizora i gutati nam slobodno vrijeme.

Od sada, korisnici će moći skenirati dokument zahvaljujući naprednoj optičkoj tehnologiji koja omogućuje korisnicima da nakon što skeniraju dokument pretvore u PDF i pohrane na Drive, odnosno cloud.

Također, novost su i unaprijeđene mogućnosti uređivanja tablica (Googleov odgovor na Excel) pa ćete tako moći prilagođavati veličinu fonta, mijenjati boje polja i ostale sitnice izravno u samoj aplikaciji. 

Ako još niste preuzeli Google Drive, ažurirajte postojeći i organizirajte vaše dokumente na još jednostavniji način.

U tom smjeru razmišljala je i NASA pri kreiranju Landsat programa. Njime su sateliti ciljano poslani da kruže i prikupljaju informacije o Zemlji u svrhu promatranja razvoja čovjeka i njegovog utjecaja na planet. Nadgledanje ovim programom po prvi puta nije uključivalo fokus na Zemlju motiviran špijuniranjem i vojnim svrhama.

Nevjerojatnu količinu slikovnih podataka koje su godinama prikupljane najsuvremenijom tehnologijom NASA je u suradnji s Google ekipom odlučila podijeliti sa svima. Dosta je vremena trebalo da se ogroman broj snimljenih fotografija pripremi za izlazak na svijetlo dana. Srećom, procesuiranjem slika pomoću danas dostupnih računalnih tehnologija one su „očišćene“ i pripremljene za javno prikazivanje. Snaga računala ovdje je posebno naglašena upravo zbog veličine slikovnih informacija.

Možda ćemo to najbolje doživjeti ako uzmemo u obzir da prosječni TV video u jednoj svoj sekvenci, fotografiji, koristi 300 000 piksela, dok je to u high-definition verziji čak 2 milijuna. U slučaju Landsat snimka broj piksela penje se do 1.8 trilijuna što je višestruko veća informacija koju treba procesuirati. Za vizualnu usporedbu možemo uzeti veličinu košarkaškog igrališta koje će Landsat snimkom biti prikazano tek jednim pikselom! Prikaz niže postavljenog video zapisa kreiran je pažljivo odabranim snimkama nastalih u razdoblju od 1984. do 2012. godine.

Ovim nevjerojatnim projektom omogućeno nam je kratko putovanje u prošlost kako bismo uočili pozitivne, ali i negativne promjene naše planete nastalih kao posljedica našeg načina života. Uz to, Landsat projektom pokušava se naći primjena i u svakodnevnom životu te ga iz tog razloga već koriste razne grane proizvodnje — npr. vinogradari satelitskim snimkama u kratkom vremenskom razmaku mogu odlučiti o potrebnoj promjeni količine vode.

Na nama je sada da prepoznamo Landsat kao tehnologiju koja nam svojim informacijama može pomoći u obavljanju svakodnevnog rada.

Kad kažem vrijeme, mislim na datum 14. lipnja kada bi film trebao stići u kina, no kod nas možemo očekivati kako će to biti koji dan kasnije. 

Novi trailer ovaj puta usredotočen je na zloglasnog generala Zoda — Supermanovog neprijatelja. Inače, trailer je nešto mračniji od ranije objavljenih, no pokazuje i drugu stranu priče. Drugi dio ovog podužeg isječka prikazuje borbu Man of Steela i Zoda, kao i nekoliko pojava novinarke Lois Lane.

Hoćete li ići u kino pogledati Man of Steel?

Upravo tome posvetili su se znanstvenici na kalifornijskom sveučilištu Berkeley. Amerikanci Karen Schloss i Stephen Palmer znanstvenici su koji godinama istražuju psihologiju boje. U ovo istraživanje uključili su ispitanike iz SAD-a i Meksika kako bi dobili odgovore iz drugačijih kulturoloških okruženja.

Eksperiment se sastojao od tri dijela. Ispitanici su slušali 18 različitih klasičnih kompozicija, počevši od Bacha, Mozarta pa do Brahmsa. Sva su djela bila u duru ili molu te su varirala u tempu. Nakon toga, u prvom dijelu, sudionici su mogli izabrati 5 od ponuđenih 37 boja kako bi njima opisali glazbu koju su upravo čuli. Paleta se sastojala od živih, svijetlih, srednje jakih i tamnih verzija crvene, narančaste, zelene, žutozelene, zeleno-plave, plave i ljubičaste boje. Pokazalo se da je za glazbu optimističnog karaktera odabir boja gotovo uvijek jednak živim i svijetlijim nijansama ponuđenih boja.

Za tmurne, usporene i tužnije zvukove odabir je uvijek padao u tamne i zagasite boje. Uz to, svaki glazbeni dio koji su poslušali trebali su smjestiti na ljestvicama koje su izražene sretno do tužno, snažno do slabo, živo do turobno i energično do smireno. Pokazalo se da je žuto, narančasto i crveno gotovo uvijek vezano uz sretno, snažno, živo i energično.

Preostala dva dijela eksperimenta istražuju povezanost glazbe s ekspresijom lica te ekspresiju lica s bojom. Nakon što su trebali izabrati lice koje svojim izražajem najviše odgovara slušanoj glazbi, zvukovi u duru su redovno završavali u paru sa sretnim licima dok su oni u molu bili vezani su melankolična i tužna lica.

Palmer i Schloss, svjesni kulturoloških značajki koje snažno utječu na ovakvu studiju, sada sele svoje istraživanje u Tursku i Kinu. Za sada su ovo jedini dostupni rezultati ovog vrlo zanimljivog istraživanja dok će njegovi detaljni podaci biti prezentirani na svjetskoj konferenciji posvećenoj svim aspektima boje u Velikoj Britaniji u srpnju ove godine. Do tada imamo vremena poslušati dio glazbe iz istraživanja s videa ispod, te odabrati svojih 5 boja jer možda upravo u srpnju boja zvuka bude potpuno razotkrivena, a mi vrlo posebni ako odabirmo naših boja pokažemo da glazbu vizualno doživljavamo potpuno drugačije od većine ispitanika.

Watson je računalo koje uz pomoć umjetne inteligencije odgovara na upite postavljene na prirodnom jeziku. Prije dvije godine gledali smo ga kako pobjeđuje ljudske suparnike u Jeopardy, vrlo brzom kvizu u kojem se pitanja postavljaju na način za koji se do tada vjerovalo da ga samo ljudi mogu razumjeti.

Kako navodi Ars Technica, Watson će moći odgovarati na tekstualne i glasovne upite. Za pružanje korisničke podrške probno  ga koristi ANZ Bank iz Australije. Predstavnik banke za Times je izjavio da su zadovoljni viđenim te da vjeruju kako će Watsonu uskoro dopustiti da radi direktno s klijentima banke.

Osim direktnog kontakta s klijentima, iz IBM-a navode kako Watson može služiti kao pomoćnik zaposlenicima koji rade s klijentima kako bi im omogućio brži pronalazak potrebnih informacija. Watsonu pronalazak podataka ne predstavlja problem s obzirom na to da može obraditi nekoliko milijuna knjiga u sekundi.

U videu koji je IBM jučer postavio na Youtubeu, navodi se statistika koja govori o tome da svaki drugi poziv korisničkoj podršci ostane neodgovoren. Watson je tu da promjeni tu statistiku.

Razlozi koji tinejdžeri ističu jest previše odraslih koji imaju svoje profile na Facebooku i prevelika količina nepotrebnih i suvišnih informacija koje se tamo dijele, poput što je netko pojeo za večeru.

Istaknuto je kako se Facebook profili i dalje koriste i to od strane 94% ispitanika, no smanjenim intenzitetom, dok istovremeno Twitter koristi 26% ispitanika što je duplo veća brojka u odnosu na godinu prije. 

Uzimajući u obzir da privatnost podijeljenih podataka, gotovo 60% tvitova tinejdžera su otvoreni za javnost, oko 25% zatvoreni, dok ostatak uopće ne zna za tu mogućnost. 

Iako se možda promet po jednoj društvenoj mreži smanjuje, gledajući općenito količina podijeljenih podataka je puno veća nego u prošlosti, dakle mijenja se samo platforma, ali ne i ponašanje tinejdžera. Pa tako više od 90% ispitanika potvrđuje da je podijelilo barem jednu vlastitu sliku, 70% je prikazalo podatke o geografskoj lokaciji, te je čak 20% ponudilo svoj broj mobilnog telefona. 

Unatoč tome, primjetna je rastuća osjetljivost tinejdžera na privatnost, pa je tako 75% ispitanika priznalo da izbrisalo i revidiralo popis prijatelja. 

Kada bismo podatke promatrali u kontekstu hrvatskog tržišta, oni bi još uvijek bili apsolutno u korist Facebooka čiji korisnici u RH rastu po većoj stopi od Twittera, pogotovo u segmentu tinejdžera i mlađe populacije. Zanimljivo je vidjeti kako su zapravo tinejdžeri svojevrsni rani usvajači i lideri mišljenja koji mogu promijeniti i nametnuti trend i ostalim skupinama, barem u SAD-u, dok se u Hrvatskoj to sve skupa odvija znatno sporije, što i ima smisla zbog daleko manjeg tržišta.

Hoće li Twitter u Hrvatskoj polučiti takvu popularnost koju ima u ostalim dijelovima svijeta, i to baš kod tinejdžera? Ili će to učiniti neka druga društvena mreža?

Steve Wilhite 1987. godine izumio je format GIF (Graphics Interchange Format) koji je okarakteriziran kao promjena sličica u beskonačnoj petlji, koja je mnogim umjetnicima poslužila kao format za njihovo kreativno izražavanje.

Iako se 1987. godine teško moglo uopće zamisliti ovako nešto radi sporih interentskih veza, danas je GIF sasvim normalan i često vrlo zabavan format kojeg čak i velike kompanije koriste kako bi najavile svoje akvizciije — primjerice yahoo.tumblr.com.

Sve je krenulo kada je g. Wilhite radio u kompaniji CompuServe (prvom nacionalnom online servisu) gdje se pokušavalo prikazati slike vremenske prognoze u boji. S obzirom da je Wilhite bio zainteresiran za tehnologiju kompresije, bilo je izvjesno da bi mogao pomoći kompaniji u njezinom naumu.

"Vidio sam format i započeo sam programirati. Sjećam se kada su ostali ljudi vidjeli GIF". Nakon toga sve se promjenilo. Njegovi kolege obustavili su radove na crno bijelim formatima dok su vidjeli kako se GIF počeo širiti interentom. Zahvaljujući kompresiji i brzini, GIF se brzo uklopio u interenetsku kulturu gdje ostao do dan danas.

Za kraj spomenimo samo kako Whilhite navodi da se GIF krivo izgovara, te kako je pravilni izgovor 'jif' s 'mekim G'.

Izvor: NYTimes

Više o samom predstavljanju Xboxa One napisao je David u postu ranije, a u ovom postu osvrnut ćemo se na detalje koji Xbox One čine to što jest.

Arhitektura uređaja sastoji se od tri različita operativna sistema, od čega je prvi Xbox OS, drugi je kernel Windowsa, a treći spaja oba operativna sistema koji omogućuje instantno prebacivanje između sučelja i naravno mogućnost korištenja multitaskinga.

Što se tiče elektronike, uređaj pogoni 5 milijardi tranzistora i 8GB RAM memorije. Kao što se moglo očekivati Xbox One dolazi s USB 3.0, Wi-Fi Direct, Blu-Ray, te HDMI in/out.

[gallery id=12]

Senzor koji se nalazi na Xbox One je najbolje što je Microsoft predstavio zadnje vrijeme i koji je potpuno redizajniran. Upravljanje govorom još je na višoj razini i prema riječima Microsofta još više razumije što pričate, a odlična stvar je što je personaliziran za svaku osobu posebno. Kamera je širokokutna rezolucije 1080p i može detektirati rotacije vaših šaka ili ramena, a prilikom vježbanja Xbox One može prepoznati vaše otkucaje srca, što je vidljivo u galeriji iznad.

Što se tiče samog kontrolera, on dolazi s 40 novih mogućnosti, novom ergonomijom, 'directional pad-om'.

Koliko je Microsoft napredovao sa svojim Xboxom govori podataka da su s 500 servera stigli na 15.000, a ove godine taj broj će narasti na čak 300.000. Velik broj servera je potreban kako bi se pohranili svi podaci uključujući igre, glazbu, filmove i sve što pohranjujete na cloud.

Microsoft kaže kako će Xbox One krenuti u prodaju do kraja godine, no cijena za sada nije poznata.

Pokrenuli smo raspravu na FORUMU. Priključite se.

Odmah na početku konferencije Microsoftov predsjednik interaktivne zabave, Don Mattrick, potvrdio je glasine da nova generacija Xboxa želi biti puno više od konzole. Xbox želi u potpunosti preuzeti vaš TV. To znači da će Xbox One služiti za igranje i gledanje televizije, ali i mnogo više od toga. Xbox želi postati centralno mjesto za zabavu u vašoj kući.

Nakon što je pozornicu preuzeo Yusuf Mehdi vidjeli smo što točno novi Xbox može. Yusuf je konzolu upalio glasovnom naredbom, rekavši “Xbox on”. Xbox se uključio i po prvi put pokazao svoje sučelje koje prati dizajnerska pravila koja je postavio Windows 8 i Windows Phone. 

Xbox će preuzeti i TV program. U Microsoftu smatraju da je promjena ulaza na televizoru (npr. kad se prelazi s konzole na TV program) nepotrebna i zato je u Xbox ugradio i funkciju prijenosa TV programa.

Sljedeća velika novost je i Skype za Xbox. Mehdi je funkcionalnost predstavio uspostavivši video poziv s koelgom. Kako je Kinect sastavni dio nove konzole, posebna web kamera mu nije bila potrebna.

Za kraj svog izlaganja Mehdi je pokrenuo ESPN i predstavio mogućnost da tijekom prijenosa u desnom dijelu ekrana čitate statistike vezane uz igrače koje vidite u prijenosu. Desnu stranu sa statistikama kontrolirao je putem Windows Phone uređaja na kojem je pokrenuta SmartGlass aplikacija. 

Xbox podržava i prikaz više aplikacija istovremeno. Tako će te na novom Xboxu istovremeno moći gledati TV program i surfati internetom putem Internet Explorera.

Pokrenuli smo raspravu na FORUMU. Priključite se.

[gallery id=11]

Sve je ovo dio kampanje pred sam Microsoftov službeni događaj na kojem će se danas predstaviti nova Xbox konzola. Za sada nema nikakvih informacija o ostatku hardvera PlayStationa 4, a što i pokazuje video s misterioznim i mutnim elementima nove konzole.

Ono što se nagađa jest da bi kompletna PlayStation 4 konzola mogla biti dostupna tijekom blagdanskog razdoblja krajem godine, no za sada nema službenih podataka niti o cijeni, niti o točnom datumu kada će se PlayStation moći službeno kupiti.

Za vrijeme dok čekamo kako će izgledati konzola, u videu iznad pogledajte kratki teaser.

Anjan Contractor, inženjer mehanike s posebnim interesom za 3D printere, dobio je od NASA-e 125 tisuća američkih dolara za izradu prototipa uređaja za automatsku izradu hrane. U NASA-i se nadaju da će im uređaj, jednom kada se razvije, pomoći u daljnjem osvajanju svemira tako što će pripremati hranu za astronaute tokom dugih putovanja do obližnjih planeta. Neki ga već sad nazivaju replikatorom, uzimajući u obzir kako uređaj dijeli istu svrhu kao i replikator iz popularnih Zvjezdanih staza.

Sam izumitelj za uređaj ima puno veće planove. Nada se da će njegov 3D printer za hranu pronaći put u domove diljem svijeta, te da će ljudima pomoći da brže i jednostavnije pripremaju hranu. Korisnici bi u trgovini kupili kasete s sastojcima, ugradili ih u printer, unijeli recept i pričekali da se njihov obrok isprinta. 

Iako ideja ne zvuči previše ukusno treba se zapitati koja je razlika između tako pripremljene hrane od one koju danas kupujemo u supermarketima. Za većinu prehrambenih proizvoda možemo već danas reći da je isprintana, samo u puno većim 3D printerima koje nazivamo tvornicama.

Kako izgleda printanje čokoladnog keksa pogledajte u videu.

Prema izvješću, Weisskopf, čovjek koji je emigrirao u Ameriku gdje je promijenio ime u Whitehead, osim što je vjerojatno prvi čovjek koji je letio, njegov izum bio je leteći automobil. Whitehead je dizajnirao zrakoplov početkom 1900-te koji je služio kao automobil, no imao je ugrađena krila koja su pretvorila automobil u zrakoplov.

Ova 'leteća naprava' imala je dva motora, jedan od 20 konjskih snaga koji se koristio za letenje, i jedan od 10 konjskih snaga koji je služio za vožnju. Ideja je bila da pilot može birati između motora zavisno o tome želi li letjeti ili se voziti.

Whitehead je u svom "Condoru" pred svjedocima poletio 1901. godine, odnosno dvije godine ranije nego što je to pošlo za rukom braći Wright. Prva verzija zrakoplova, koja je nosila naziv No.21, letjela je na visini od 15 m i dužini od 2.5 km, a kasnije je stigla i druga verzija No.22 s kojom je Whitehead letio pred čak 17 svjedoka.

Ako su ovi navodi točni, to znači da je Whitehead prvi čovjek koji je poletio, što znači da činjenica da su braća Wright prvi ne stoji. Orville i Wilbur Wright dizajnirali su svoj prvi avion kojim su letjeli u prosincu 1903. godine. Ovi navodi počeli su kružiti još 1937. godine, a braća Wright nazvala je glasine prevarom, a i sam šef povijesnog instituta Tom Crouch odbacio sve navode.

Što vi mislite o ovoj priči?

Izvor: DailyMail