Cameronova inicijativa za odgovoran i pošten kapitalizam
Nedavno je David Cameron, britanski premijer, izjavio da Velika Britanija mora izgraditi novo gospodarstvo, temeljeno na poštenju i vrijednosti. Svojim opširnim govorom o gospodarstvu htio je potaknuti poduzeća da pokažu društvenu odgovornost. Također, u govoru je razmotrio i predstavio vlastitu viziju transformiranog kapitalizma, koji se temelji na dva načela koja su, kako on kaže, stoljećima bila u središtu konzervativnog razmišljanja.
Prvo načelo je vizija društvene odgovornosti, koja prepoznaje da su ljudi nisu samo nepovezani pojedinci, te da poduzeća također imaju obaveze prema zajednici unutar koje djeluju. Drugo načelo predstavlja istinski popularan kapitalizam, koji omogućuje svima da sudjeluju u uspjehu na tržištu.
Cameron je istaknuo da kada se radi ispravno, otvoreno tržište i slobodno poduzetništvo zapravo mogu promicati moralnost, stvarajući izravnu vezu između uloga i nagrade, truda i rezultata. Ipak, u svom govoru osvrnuo se i na visoke naknade isplaćene u bankarskom sektoru, te osudio „predatorski“, grabežljivi kapitalizam.
Cameronova inicijativa je za svaku pohvalu, ali s druge strane puna je nedostataka. Osim spominjanja problema bankarskog sektora, ne nazire se nikakav poziv za ponovnu uspostavu regulacije financijskog sektora. Nadalje, tržišta postoje kako bi investitori ostvarili korist, to im je jedina svrha, a ujedno i razlog vladinog spašavanja s milijardama javnog novca.
Kada se Cameronov poziv promatra s navedenim činjenicama, on postaje isprazan i bez čvrstih temelja. Naposljetku, nije li Cameronov poziv na moralni kapitalizam izravno priznanje da ne postoji ništa moralno u sadašnjem kapitalizmu, koji su toliko dugo zagovarali? Vjerojatno bi njegov govor ostavio bolji dojam da pronalazi temelj u akcijama, procesima i inicijativama koje stoje iza izgovorenih riječi. Upravo je to trenutno glavna razlika između gospodarske politike Velike Britanije i SAD-a, što možemo vidjeti u nastavku teksta. U SAD-u je također prisutna svijest o potrebnim promjenama kapitalističkog sustava, ali odnedavno postoji i plan koji će navedene promjene barem djelomično provesti.
Warren Buffett i moralni kapitalizam
Milijarder Warren Buffett spreman je pomoći platiti dug Amerike koji trenutno iznosi $15 trilijuna, te time postati vodeći zagovaratelj moralnog kapitalizma u SAD-u. Buffett ovom gestom dokazuje da nisu svi bogati kapitalisti pohlepni novca, a upravo on, koji je svoje bogatstvo stekao putem američkog kapitalizma, sada postaje zagovaratelj nove vrste kapitalizma – „kapitalizma sa srcem“.
Upravo su temeljna načela kapitalizma poslala SAD i ostatak svijeta u najgoru gospodarsku krizu u posljednjih 80 godina. Buffett smatra kako je potrebno temeljno preispitati ekonomiju, dug, bogatstvo, dijeljenje novca i profita, te samu gospodarsku politiku i posljedice velikih financijskih odluka na poredak u društvu.
Ako bi bilo koja druga osoba predložila moralni kapitalizam kao spas gospodarstva, vrlo vjerojatno bi je nazvali komunistom. Ipak, slika američkog kapitalizma polako se mijenja i on kreće naprijed. Buffet i njegova vizija moralnog kapitalizma svjesni su jačine i utjecaja takve ideje, mogućnosti svladavanja sve većeg raskoraka između bogatih i siromašnih, te uzimaju u obzir da utrka za što većim profitom ima negativan utjecaj na narod.
Vrsta moralnog kapitalizma za koju se Buffett zalaže početak je gospodarske transformacije koja će pomoći američkoj ekonomiji, ali i društvu. Upravo će shvaćanje da profit pod svaku cijenu uvelike negativno utječe na društvo pomoći SAD-u u izbjegavanju budućih zamki koje su dovele zemlju u trenutni gospodarsko-društveni kaos.
Obama i nova gospodarska politika SAD-a
Barack Obama odlučio je ozbiljnije se prihvatiti problema američkog gospodarstva i ponuditi rješenja poduzetnicima i mladim obrazovanim ljudima. Rezultat toga je program nazvan „Startup America zakonodavni program“, dokument koji u pdf verziji možete vidjeti ovdje. U uvodu stoji opis predsjednikove vizije američkog gospodarstva:
„Gospodarstvo koje traje je gospodarstvo gdje se potiču talent i kreativnost svakog čovjeka u ovoj zemlji. To znači da treba podržati svakoga tko je voljan raditi, svakoga tko je spreman poduzeti rizik, i svakog poduzetnika koji želi postati sljedeći Steve Jobs. Ovo je program koji će im pomoći u uspjehu.“
Programom se potiču porezne olakšice i otključava kapital za startupove i mala poduzeća koja stvaraju nova radna mjesta. Pomoć takvim tvrtkama je u središtu predsjednikova „Nacrta za Ameriku izgrađenu da traje“. Krajem prošlog mjeseca u SAD-u je krenula kampanja „kako bi se slavilo, nadahnulo i ubrzalo poduzetništvo.“
Kampanja prodire u gotovo sve razine američkog društva, te nastoji iskoristiti stručnost najinovativnijih poduzetnika, korporacija, sveučilišta, zaklada i drugih ljudi i institucija koji rade u dogovoru sa širokim rasponom federalnih agencija, s ciljem dramatičnog povećanja broja poduzetnika i njihovog uspjeha. Aneesh Chopra, CTO SAD-a, napisao je za TechCrunch zanimljiv tekst o navedenoj temi koji u cijelosti možete pročitati ovdje.
Nedavno je Barack Obama, govoreći na zajedničkoj sjednici Kongresa, predložio „Buffettovo pravilo“, koje predstavlja inicijativu Warrena Buffetta da svi oni koji zarađuju više od milijun dolara godišnje plate 30% poreza. Zakon će utjecati na otprilike 100,000 poreznih obveznika.
Socijalno poduzetništvo
Mnogi kritičari danas smatraju da trenutna verzija kapitalizma kvari i narušava vrline slobodnog tržišta. Prema SocialEdge-u, društveni kapitalizam je smjer u kojem bi vodeća gospodarstva svijeta trebala krenuti.
Nijedan od dva glavna alternativna sustava kasnog dvadesetog stoljeća čini se da nema pravi poticaj i karakteristike za nastavak rasta i procvata civilizacije. Ruski eksperiment nije uspio, kineski eksperiment polako prerasta u autohtoni oblik kapitalizma, a liberalno-socijalna Europa nije ostvarila uspjeh kojem su se mnogi nadali.
Upravo socijalno poduzetništvo može biti pojava koja će premostiti sve veću udaljenost bogatih i siromašnih, onih koji imaju i onih koji zbog raznih faktora i utjecaja – nemaju. Ako definiramo kapitalizam kao natjecateljski oblik ekonomije, a socijalizam kao kooperativnu/zadružnu verziju, možda se ekonomija koja nam je potrebna nalazi na mjestu gdje se dodiruju konkurentnost i suradnja. Socijalno poduzetništvo predstavlja novi način poslovanja koji je individualno, socijalno i ekološki odgovoran, a natječe se za razvoj i surađuje za uspjeh.
Posao socijalnog poduzetnika je prepoznati kada se društvo nađe pred preprekom i pružiti nove načine da se prepreka savlada. Oni probleme rješavaju promjenom sustava, širenjem rješenja i uvjeravanjem cjelokupnog društva da poduzme nove skokove.
„Socijalni poduzetnici identificiraju sredstva tamo gdje drugi ljudi vide probleme. Oni nisu zadovoljni kada nekome poklone ili prodaju ribu, čak ni kada nauče druge kako se riba lovi. Oni neće odmarati tako dugo do kada ne uvedu revoluciju u ribarsku industriju.“
Neprofitna organizacija Ashoka, danas prisutna u više od 60 država, smatra kako je potrebno provesti duboku transformaciju u društvu. Nastoje oblikovati globalni, poduzetnički i konkurentni građanski sektor. Dok poslovanje poduzetnika može stvoriti potpuno nove industrije, socijalni poduzetnik dolazi do novih rješenja za socijalne probleme i provodi ih u velikim razmjerima.
Kineska Bijela knjiga i vanjska politika
Nedavno održano predavanje kineskog veleposlanika na Fakultetu organizacije i informatike za cilj je vjerojatno imalo ponuditi drugi pogled na Kinu i njenu politiku, s naglaskom na činjenice i vrijednosti koje nam mediji najčešće ne prikazuju. Shen Zhifei istaknuo je da miran razvoj temelj kineske vanjske politike, te da su Kinezi tradicionalno miroljubiva nacija. Zemlja je dala značajan doprinos razvoju čovječanstva, te ne predstavlja nikakvu prijetnju svijetu, već donosi mogućnosti. Prema njemu, Kina se zalaže za ideju skladnog svijeta i podupire načela mirnog suživota.
O kineskom gospodastvu pisali smo nedavno, te se nastavak teksta odnosi na kinesku vanjsku politiku i vrijednosti za koje se zalažu. Prema riječima veleposlanika, u Kini su svjesni dragocjenosti mira i važnosti razvoja. Zbog toga vjeruju da samo mir može stvoriti sretan život i blagostanje, a samo razvoj može podići ljude iz siromaštva i učiniti zemlju jakom.
Kina smatra kako je socijalizam s kineskim karakteristikama pravi put. Ta obilježja također su uključena u diplomatske odnose i prakse, što znaći da će država dati svoj doprinos svjetskom miru i razvoju, nikada neće tražiti invaziju, širenje ili hegemoniju, te će biti čvrsta sila u čuvanju globalnog i regionalnog mira i stabilnosti.
U rujnu prošle godine kineska vlada izdala je Bijelu knjigu u kojoj objavljuje svijetu da će Kina slijediti put mirnog razvoja. Smatraju kako je to win-win suradnja i temeljni način da se ostvari modernizacija i sudjeluje u međunarodnim odnosima i poslovima.
Za kraj, Kina i Europa, ali i SAD, međusobno ovise jedni o drugima u različitim svjetskim pitanjima i imaju blisku suradnju u svim područjima. Kina tvrdi da sve zemlje, male ili velike, jake ili slabe, bogate ili siromašne, trebaju biti jednake u međudržavnim odnosima, zalagati se za miroljubivu koegzistenciju i ne ometati unutarnje poslove drugih zemalja.
(Photo via e-spark)
